Savjeti

  • adventist / adventista

    U hrvatskome standardnom jeziku imenice koje završavaju na -ist muškoga su roda i pogrešno ih je izgovarati i zapisivati s -a na kraju kao imenice ženskoga roda. Pogrešno je On je adventista., Upoznati adventistu., a pravilno je On je adventist., Upoznati adventista.   N G D A L I jednina adventist adventista adventistu adventista adventistu…


  • adventistica / adventistkinja

    U tvorbi imenica ženskoga roda od imenica muškoga roda na –ist u hrvatskome standardnom jeziku bolje je upotrebljavati izvedenice sa sufiksom –ica nego izvedenice sa sufikskom -kinja. Stoga se u njemu prednost daje imenici adventistica pred imenicom adventistkinja.


  • anabaptistica / anabaptistkinja

    U tvorbi imenica ženskoga roda od imenica muškoga roda na –ist u hrvatskome standardnom jeziku bolje je upotrebljavati izvedenice sa sufiksom –ica nego izvedenice sa sufiksom -kinja. Stoga se u njemu prednost daje imenici anabaptistica pred imenicom anabaptistkinja.


  • anbaptist / anabaptista

    U hrvatskome standardnom jeziku imenice koje završavaju na -ist muškoga su roda i pogrešno ih je izgovarati i zapisivati s -a na kraju kao imenice ženskoga roda. Pogrešno je On je anabapstista., Upoznati anabaptistu., a pravilno je On je anabapstist., Upoznati anabaptista.   N G D A L I jednina anabaptist anabaptista anabaptistu anabaptista anabaptistu…


  • baptist / baptista

    U hrvatskome standardnom jeziku imenice koje završavaju na -ist muškoga su roda i pogrešno ih je izgovarati i zapisivati s -a na kraju kao imenice ženskoga roda. Pogrešno je On je bapstista., Upoznati baptistu., a pravilno je On je bapstist., Upoznati baptista.   N G D A L I jednina baptist baptista baptistu baptista baptistu…


  • baptistica /baptistkinja

    U tvorbi imenica ženskoga roda od imenica muškoga roda na –ist u hrvatskome standardnom jeziku bolje je upotrebljavati izvedenice sa sufiksom –ica nego izvedenice sa sufikskom -kinja. Stoga se u njemu prednost daje imenici baptistica pred imenicom baptistkinja.


  • bazilika Svetoga groba

    U nazivu bazilika Svetoga groba riječ bazilika piše se malim početnim slovom u skladu s crkvenom tradicijom jer se smatra da bazilike kao građevine ili mjesta za bogoslužje nemaju imena, nego su posvećene kojemu svetcu, božanskoj osobi ili općenito kojemu kršćanskom pojmu, događaju i sl. Sveti grob piše se velikim početnim slovom jer je to…


  • bezvjernik/bezvjerac/nevjernik

    Imenice bezvjernik i bezvjerac označuju mušku koja nema vjere, koja ne vjeruje, odnosno koja nije vjernik. Obje su nastale prefiksalno-sufiksalnom tvorbom od imenice vjera: bez-vjer-nik, bez-vjer-ac i u hrvatskim su korpusima potvrđene podjednakim brojem potvrda. Od imenice bezvjernik ženski je parnjak bezvjernica, a od imenice bezvjerac ženski je parnjak bezvjerka. Imenice bezvjernik i bezvjerac, tvorene…


  • blagdan i praznik

    U hrvatskome standardnom jeziku imenice blagdan i praznik nemaju isto značenje. Imenicom blagdan označuje se dan posvećen vjerskomu događaju, a imenicom praznik označuje se dan kojim se obilježava događaj važan za društvenu zajednicu ili međunarodni dan posvećen čemu. Blagdani su npr. Uskrs, Velika Gospa, Bajram, Hanuka, a praznici su npr. Međunarodni dan obitelji, Dan žena,…


  • blagdan svetoga Dujma

    Malim se početnim slovom piše opisni naziv vjerskoga blagdana posvećenoga svetcu ili božanskoj osobi osim riječi koja je i sama ime. Kad se u pisanju izostavi riječ blagdan, dolazi do poimenjenja te se prva riječ piše velikim početnim slovom: Sveti Dujam, Sveti Ante.


  • božićni blagdani

    Od imena Božić izvodi se odnosni pridjev božićni, koji se kao i svi odnosni pridjevi izvedeni od imena piše malim početnim slovom. Budući da je ime blagdana Božić, a ne božićni blagdani, sveza božićni blagdani piše se malim početnim slovom.


  • crkva i Crkva

    U hrvatskome se standardnom jeziku razlikuje zapis crkva i Crkva. Malim početnim slovom pišemo riječ crkva kad označuje bogomolju, mjesto u kojemu se obavlja bogoslužje (npr. crkva Presvetoga Trojstva, crkva Gospe od Zdravlja, crkva svete Ane itd.). Takav je način pisanja u skladu s crkvenom tradicijom jer se smatra da crkve kao građevine ili mjesta…


  • crkva Uznesenja/uznesenja Blažene Djevice Marije

    U pisanju naziva crkva Uznesenja/uznesenja Blažene Djevice Marije izraz Uznesenje Blažene Djevice Marijepiše se velikim početnim slovima ako je crkva posvećena blagdanu Velike Gospe, koji se slavi 15. kolovoza. Ako je crkva posvećena kršćanskoj vjerskoj istini o uznesenju Blažene Djevice Marije, tad se i u nazivu crkve riječ uznesenje piše malim početnim slovom, dakle crkva…


  • fra i don

    Točka se ne piše iza kratica fra i don. Te se kratice ne sklanjaju: fra Šimun, fra Šimuna, fra Šimunu; don Ivan, don Ivana, don Ivanu.


  • grkokatolikinja/grkokatolkinja

    Iako je u hrvatskome i lik katolikinja tvorbeno točan, u vjerskim se kontekstima mnogo češće upotrebljava lik katolkinja, pa se tomu liku može dati prednost u hrvatskomu standardnom jeziku. U skladu s tim prednost se može dati liku grkokatolkinja  pred likom grkokatolikinja.


  • iza blagdana > nakon/poslije blagdana

    Prijedlog iza u hrvatskome standardnom jeziku ima prostorno značenje (iza kuće, iza drveta) i nije dobro upotrebljavati ga u vremenskome značenju. Umjesto prijedloga iza u vremenskome značenju pravilno je upotrebljavati prijedloge nakon ili poslije. Pogrešno je Vidimo se iza blagdana., Čujemo se iza vikenda., a pravilno je Vidimo se nakon/poslije blagdana., Čujemo se nakon/poslije vikenda.


  • katedrala Uzvišenja Svetoga Križa

    U nazivu katedrala Uzvišenja Svetoga Križariječ katedrala piše se malim početnim slovom u skladu s crkvenom tradicijom jer se smatra da katedrale kao građevine ili mjesta za bogoslužje nemaju imena, nego su posvećene kojemu svetcu, božanskoj osobi ili općenito kojemu kršćanskom pojmu, događaju i sl. Uzvišenje Svetoga Križa kršćanski je blagdan koji se slavi 14.…


  • katolikinja/katolkinja

    Iako je u hrvatskome i lik katolikinja tvorbeno točan, u vjerskim se kontekstima mnogo češće upotrebljava lik katolkinja, pa se tomu liku može dati prednost u hrvatskomu standardnom jeziku.


  • liturgijski i liturgički

    Riječi liturgijski i liturgički paronimi su, tj. imaju različita značenja, ali slično zvuče, pa se katkad u praksi zamjenjuju, tj. jedna od njih upotrebljava se umjesto druge. Riječ liturgijski znači ‘koji se odnosi na liturgiju, kršćansko bogoslužje’, a riječ liturgički ‘koji se odnosi na liturgiku, znanost o bogoslužju ili disciplinu koja propisuje kako se pojedini…


  • Nesklonjiva pokrata BDM

    Pokrata od perifraznoga imena Blažena Djevica Marija glasi BDM. Za razliku od drugih pokrata ona nije sklonjiva, odnosno ne dodaju joj se padežni nastavci. Stoga je pravilno pisati Utječem se zagovoru BDM. ili Nova crkva posvećena je BDM., a nije pravilno Utječem se zagovoru BDM-a. ili Nova crkva posvećena je BDM-u.


  • Papa Franjo > papa Franjo

    Naslovi državnih i vjerskih poglavara pišu se malim početnim slovom ako uz njih stoji ime ili kakva odrednica (npr. hrvatski, taj, naš). Umjesto Hrvatska Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravi u službenome posjetu Mađarskoj., Američki Predsjednik Barack Obama sudjelovao je na sastanku svjetskih vođa u Australiji., Britanska Kraljica Elizabeta II. proslavila je 89. rođendan., Hrvatske je hodočasnike…


  • pepeljanje > pepeljenje

    Pepeljenje je glagolska imenica koja označuje posipanje vjerničkih glava pepelom u znak pokore na Čistu srijedu. Ta se imenica tvori od glagola pepeliti, koji pripada glagolima četvrte vrste, tj. onima koji ispred infinitivnoga nastavka imaju samoglasnik –i, a ne -a, te glagolski pridjev glasi pepeljen, a ne pepeljan. Njemu se dodaje sufiks –je pa nastaje…


  • Perifrazna imena Kristove majke

    Majka Isusa Krista osim osobnoga imena Marija ima i mnogobrojna druga perifrazna imena. Neka su od njih jednorječna, poput Bogorodica, a neka dvorječna i višerječna, poput Sveta Marija, Majka Božja, Majka Crkve, Gospa Aljmaška, Gospa Lurdska, Gospa Sinjska, Gospa Trsatska, Žumberačka Bogorodica, odnosno Blažena Djevica Marija, Kraljica Svete Krunice, Majka Božja Bistrička, Majka Božja Jeruzalemska,…


  • Posvojni pridjev od imena Isa i Musa

    Posvojni pridjev od imena Isa i Musa može se tvoriti na dva načina u ovisnosti o uporabnome kontekstu. U islamskome vjerskom kontekstu upotrebljavaju se posvojni pridjevi Isaov i Musaov, a izvan toga konteksta upotrebljavaju se oblici Isin i Musin. Sklonidba posvojnih pridjeva Isaov i Musaov donosi se u tablici: N Isaov N Musaov G Isova…


  • Radio Marija

    Analogijom s npr. imenom Televizija Zagreb, koje u genitivu glasi Televizije Zagreb, a u dativu i lokativu Televiziji Zagreb, ime Radio Marija sklanja se tako da u genitivu glasi Radija Marija, u dativu i lokativu Radiju Marija, u akuzativu Radio Marija, u instrumentalu Radijem Marija. Po istome se modelu sklanjaju sva imena televizija i radija…


  • razvod i rastava

    Razvod (braka) je pravni, a rastava (braka) crkveni naziv za čin kojim se razvrgava brak. Kako se ta dva postupka razlikuju, među ostalim i po okolnostima koje omogućuju da se brak razvrgne (npr. da bi dobili crkvenu rastavu braka, katolici moraju poništiti brak pokazujući da je otpočetka manjkav), opravdano je svaki od tih naziva upotrebljavati…


  • religijski i religiozan

    Riječi religijski i religiozan paronimi su, tj. imaju različita značenja, ali slično zvuče, pa se katkad u praksi zamjenjuju, tj. jedna od njih upotrebljava se umjesto druge. Riječ religijski znači ‘koji se odnosi na religiju, vjerski’, a riječ religiozan ‘koji pripada određenoj religiji, pobožan’. Stoga je dobro govoriti npr. o religijskome obrazovanju, ali o religioznome…


  • sa štovanjem / s poštovanjem

    U poslovnoj komunikaciji dopis, ovisno o prisnosti s primateljem, može završiti različitim formulama. Jedna je od njih S poštovanjem, a pozdrav Sa štovanjem ne pripada poslovnoj komunikaciji. Razlog je tomu što se glagol štovati uglavnom povezuje s religijskim kontekstom (štuju se, primjerice, bogovi). Iza pozdrava S poštovanjem ne piše se zarez, a potpis stoji u…


  • Sklonidba imena Isa i Musa

    Imenima Isa i Musa nazivaju se dva islamska poslanika (proroka) koje kršćani poznaju pod imenima Isus i Mojsije. Budući da u islamu ta dva imena pripadaju korpusu imena prema kojima se muslimani odnose s posebnim poštovanjem, njihova se sklonidba razlikuje od sklonidbe tih imena nadjevenih običnim nositeljima. Stoga se imena Isa i Musa u islamskome…


  • Sveta Katarina i sveta Katarina

    Pridjev sveti ispred imena svetaca ili svetica piše se malim početnim slovom, npr. sveti Ante, sveti Franjo, sveta Katarina. Pridjev sveti piše se velikim početnim slovom u imenima blagdana, npr. Sveti Ante (na Svetoga Antu), Sveta Lucija (Danas je Sveta Lucija.) i nazivima crkava (Misa će se održati u Svetoj Ani., Vjenčali smo se u…


  • Sveta Mati Slobode

    U svezi Sveta Mati Slobode sve se sastavnice pišu velikim početnim slovom jer je to perifrazno ime Marije / Majke Božje. Kad nije dio perifraznoga imena, nego dolazi uz ime kojega svetca ili svetice, pridjev sveti piše se malim početnim slovom (sveti Josip, sveta Anastazija). Ime Sveta Mati Slobode piše se velikim početnim slovima. Kad…


  • Sveta tri kralja

    Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj blagdan koji se slavi 6. siječnja zove se Bogojavljanje ili Sveta tri kralja. Ime Sveta tri kralja nesklonjivo je: uoči / u povodu Sveta tri kralja, na Sveta tri kralja. Ako se ispred toga imena nalazi riječ blagdan, ona se piše malim slovom jer…


  • Sveta zemlja i Obećana Zemlja

    Sveta zemlja i Obećana Zemlja dva su naizgled istoznačna imena s obzirom na zemljopisno područje koje označuju. Među njima ipak postoji mala, ali važna razlika koja ujedno određuje i zapisujemo li i u kojoj riječi u tim imenima veliko početno slovo. Sveza Sveta zemlja do danas se ustalila u značenju koje u zemljopisnome, kulturnome i…


  • Sveti grob

    Sveti grob piše se velikim početnim slovom jer je to ime povijesnoga lokaliteta, tj. znamenitoga mjesta na kojemu je prema predaji pokopan Isus Krist i na kojemu je poslije podignuta bogomolja posvećena tomu mjestu bazilika Svetoga groba.


  • Sveti Križ

    Sveti Križ kršćanski je simbol Kristove muke kojemu se izražava posebno liturgijsko štovanje, pa se obje riječi pišu velikim početnim slovom.


  • Sveti Spas

    Sveti Spas perifrazno je ime za Isusa Krista, Spasitelja, te se obje riječi toga imena pišu velikim početnim slovom u skladu s pravilom da se sve sastavnice perifraznih imena božanskih osoba pišu velikim početnim slovom.


  • Sveto Trojstvo i Sveta Trojica

    U kršćanskim se vjerskim tekstovima pojavljuju dvije sveze – Sveto Trojstvo i Sveta Trojica. Uobičajeno je značenje obiju sveza ‘vjerska istina prema kojoj je Bog u svojoj naravi jedan, ali su u njemu tri osobe (Otac, Sin i Duh Sveti)’. Blagdan Svetoga Trojstva slavi se u nedjelju nakon Duhova. Sveza Sveta Trojica danas se češće…


  • Svi sveti

    Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj blagdan koji se slavi 1. studenoga zove se Svi sveti. To se ime upotrebljava u pravilu u nominativu i genitivu, npr. uoči / u povodu Svih svetih, a iznimno u ostalim padežima. Ako se ispred toga imena nalazi riječ blagdan, ona se piše malim…


  • teologinja/teologica

    Imenice ženskoga roda koje označuju zanimanje od imenica muškoga roda na –log i –og  u hrvatskome standardnom jeziku tvore se sufiksom –inja, pa se tako prednost daje imenici teologinja pred imenicom teologica, koja pripada neformalnoj komunikaciji.


  • uskršnji blagdani > uskrsni blagdani

    Od imena Uskrs izvode se pridjevi uskršnji i uskrsni. U hrvatskome standardnom jeziku prednost se daje pridjevu uskrsni jer je izveden jednostavnijim tvorbenim postupkom: dodavanjem sufiksa –ni na osnovu Uskrs, pri čemu ne dolazi ni do kakve glasovne promjene.


  • Uznesenje/uznesenje Blažene Djevice Marije

    Izraz Uznesenje Blažene Djevice Marije piše se velikim početnim slovima ako se odnosi na blagdan Velike Gospe, koji se slavi 15. kolovoza. Ako  se izraz uznesenje Blažene Djevice Marije odnosi na vjersku istinu o uznesenju Blažene Djevice Marije, tad se riječ uznesenje piše malim početnim slovom, dakle uznesenje Blažene Djevice Marije.


  • Uzvišenje Svetoga Križa

    Uzvišenje Svetoga Križa kršćanski je blagdan koji se slavi 14. rujna. Budući da Sveti Križ označuje kršćanski simbol Kristove muke kojemu se izražava posebno liturgijsko štovanje, obje se riječi pišu velikim početnim slovom. U nazivima blagdana prva riječ piše se velikim početnim slovom, pa je pravilno pisati Uzvišenje Svetoga Križa.


  • Zaljev (hrvatskih) svetaca

    Zaljev hrvatskih svetaca ili Zaljev svetaca perifrazno je ime (opisno, najčešće višerječno, ime kojim se zamjenjuje pravo osobno ili zemljopisno ime, a nastaje na temelju bitnih obilježja zemljopisnoga pojma ili osobe na koju se odnosi) za Boku kotorsku. Budući da perifrazna zemljopisna imena treba pisati prema istome pravilu koje se odnosi na zemljopisno ime koje…